Psihologija laganja 1. dio

PIŠE: / DATUM: Februar 17, 2013
Podijeli članak!
Anketa o potrosnji

Uz neophodnu ogradu od generalizacije koja uvijek nosi i malo netačnosti sa sobom, potrebe većine ljudi su slične i odnose se na: potrebu za davanjem i pružanjem ljubavi, osjećaja pripadnosti i  sigurnosti, ostvarenjem svojih mogućnosti, uvažavanjem, priznanjem, poštovanjem i  prihvatanjem… Ljudi žele da vole i budu voljeni, da budu uspješni i prihvaćeni, da ostanu zapamćeni i uvaženi, da im se greške oproste, da se oslone na druge i budu prepoznati po dobrim djelima, da ima­ju svoje mjesto, a sve te potrebe imaju oslonac u osnovnoj karakteristici našeg Ega (Ja; Jastvo), a koja podrazumijeva nalaženje ugode i izbjegavanje neugode od najprimitivnijih instanci, pa sve do kanalisanog (sublimiranog) Ega. Sve što u životu  činimo je isključivo iz ove pobude (osim kod osoba koje imaju neke mentalne teškoće, pa ih je potrebno posebno tretirati).

FOTO: Psihologija laganja 1. dio

Ego je glavna uloga i vrijedni radnik na svim frontovima. On radi stalno, kao srce, nikada ne spava (u snu smišlja, rješava, analizira, pronalazi alternativna rješenja), pokušava da održi snagu i volju, pravi planove i razvija odgovornost, ispravlja greške i trudi se da nika­da ne pogriješi toliko  da se to ne može ispraviti. A griješi  često i mnogo, jer je ljudski griješiti – praviti pogrešne izbore, procjene, akcije…

Šta sve stoji na raspolaganju Egu u tom neprestanom i napornom radu? Stavovi, uvjerenja, sistem vrijednosti, realna i idealizovana slika o sebi, mehanizmi odbrane i laži, naravno. Kada nismo u mogućnosti da zadovoljimo sve svoje po­trebe, uvijek u nama nastaje nemir i uzbuna,  prave se retrospektive i analize, novi planovi i procjene, ulažu sve snage da se uspije ili bar napravi neki pomak. Mi to radimo čak i onda kada nam  djeluje da “tapkamo u mjestu“. Ali, često svi naši napori ne daju rezultat. Nekada pobijede skrivene potrebe, nekada male, sitne uvrede i nesigurnosti, nekada strahovi ili napetost. Svijet od nas traži, kao i naš Ego, da radimo, da i dalje izvršavamo zadatke, tj. da živimo. I tada, kad ne možemo ili  nemamo vremena, a situacija od nas zahtijeva akciju da pregrupišemo svoje snage i unutrašnje resurse, te da nađemo bolje i konstruktivnije rješenje, a teško nam je priznati da smo bili nemoćni i slabi, da smo odustali od svojih principa i da su neke potrebe u tom trenutku bile važnije ili jače – laž preuzima volan i postaje naizgled jedino i/ili najbolje rješenje.

Cijena laganja

Nisu sve laži tako “teške“ , mnoge su iz neznanja, ili zbog nedostatka hrabrosti, neke su sa pozicije egoizma, neke proizilaze iz kompleksa i strahova, a mnoge ostanu i neotkrivene jer su produkt nesvjesne instance naše ličnosti.  Ipak, svaka laž ima svoju cijenu koju plaćamo svojim samopouzdanjem i drugim vrijednostima koje nosimo u sebi. Mijenjamo ih za laž, kupujemo trenutno olakšanje i izbjegavanje, trenutno uzdizanje sebe. Prodajemo svoje istinske vrijednosti za staklene perle. Mada su laži uvijek protiv drugih, one su, isto tako, uvijek usmjerene protiv sebe, te pravu štetu činimo zapravo samo sebi. Teško je živjeti sa njima, zato što sve ono što one pokrivaju je naše iskustvo- to smo mi, a sa sobom živimo stalno. Laž usporava i zamagljuje realnost, a što smo od realnosti dalji, to nam je teže. Ipak, ne treba zaboraviti da je laž ljudska, i “bijela“, i  da svi mi želimo da nam bude oproštena.

Naš nervni sistem je povezan sa našim imunološkim  sistemom tako da mozak (kognitivni/saznajni askpekt) i emocije (afektivni/osjećajni aspekt) šalju poruke koje izravno utječu na naše zdravlje. Jednostavno, tijelo reaguje onako kako razmišljamo. Kada mislimo o lijepim stvarima, naše tijelo proizvodi endorfin, hormon koji čini da se osjećamo dobro. To također doprinosi jačem i zdravijem imunom sistemu. Isto tako, kada smo zabrinuti, anksiozni ili pod stresom, naša tijela proizvode različite vrste hormona kao što su kortizol i norepinefrin. Kortizol povećava šećer u krvi i potiskuje imunološki sistem. Norepinefrin ubrzava rad srca i povećava krvni pritisak. Mnoga istraživanja iz domena mentalnog zdravlja pokazala su da osoba koja mnogo laže ima velike šanse da se kasnije suoči sa anksioznim- paničnim poremećajima, depresivnim hroničnim poremećajima, te osim fizičkih, ona ima povećane mogućnosti suočavanja sa teškim duševnim oboljenjima, a koji su hroničnog toka.

FOTO: Psihologija laganja 1. dio

Ponekad, mala djeca igraju igru „Ko laže, taj i krade“ (Liar, liar, pants on fire). Odrasla verzija ove dječije igre je igra „preljuba“. To nije tip prevare koja se jednom desila. Naprotiv, riječ je o aferi koja traje i koja podrazumijeva planirana laganja. Da bi se ovakva afera održala potrebno je sistematsko laganje. To predstavlja laganje: 1. tipa – ako osobe preuzimaju sve više rizika i tako neprestano povećavaju vjerovatnoću da će biti razotkriveni (svako novo laganje je težnja ka razotkrivanju). Oni žele da budu uhvaćeni, makar to bilo na nesvjesnoj ili podsvjesnoj instanci. Nerijetko se ova vrsta prevare dešava zbog toga što je jedan od partnera očajnički nesretan u braku i ne zna kako sa tim da se iznese, te zato stvara situaciju koja će omogućiti da problem izbije na površinu. Naposlijetku, „nedužni“ supružnik primorava da se problem riješi kada otkrije prevaru.

FOTO: Psihologija laganja 1. dio2. tip laganja- gdje otkrivanje laži uveliko zavisi od organizacije, strukture i intelektualnih mogućnosti osobe koja laže. Bez sumnje,  svi ljudi mnogo lažu, pa čak i kad nismo svjesni toga. To radimo uz pomoć poricanja, potiskivanja, intelektualiziranja, katastrofiranja, projektovanja, sublimiranja i tako u beskraj. Tehnički, ovo se zovu mehanizmi odbrane ličnosti. Tačniji naziv bi bio „načini kako sebe lažemo“. Naprimjer, ukoliko smo jako željeli neku stvar, pa se ispostavilo da je ne možemo imati, onda je velika vjerovatnoća da ćemo reći: ,,Ionako mi se nije toliko sviđalo”. Ovo je jedan od odbrambenih mehanizama naše ličnosti, a zove se Kiselo grožđe. Mehanizam suprotan ovome je Slatki limun (ako smo naprimjer prinuđeni otići negdje, a ne postoji želja koja prati to, onda ćemo najvjerovatnije naći nešto pozitivno u tom odlasku, jer ionako moram). Jedan od primjera laži jeste i ogovaranje. Naime, radi se o odbrambenom mehanizmu ličnosti zvanom Projekcija. Uglavnom se dešava na podsvjesnom ili čak nesvjesnom nivou, a rjeđe na svjesnom nivou našeg psihičkog aparata. Ako neka osoba kaže za neku drugu osobu da je ružna, onda je vjerovatnoća skoro sto postotna da ta osoba za sebe ustvari misli da je ružna, pa sve i ako se čini drugačije. Takav je slučaj i sa ostalim projiciranim osobinama. To se zove još i Efekat zrcala il Zrcaljenje.

Nastavit će se…

Ostavite komentar

ProCredit Bank - Progmra mladi bankar
Multiplex Ekran Zenica Restoran Miris dunja Pekara Prušćanović Restoran Salčinović Zenica Workout Planjax Komerc
logo sigma Transparent logo sigma Transparent logo sigma Transparent logo sigma Transparent logo sigma Transparent logo sigma Transparent
logo sigma Transparent logo sigma Transparent logo sigma Transparent logo sigma Transparent logo sigma Transparent logo sigma Transparent